Na nacrt rezolucije o Crnoj Gori u Evropskom parlamentu, čije je autor izvjestilac Čarls Tenok, podnijeto je 188 amandmana. Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (EP) trebalo bi da raspravlja o tom dokumentu 23.februara.
Posebno je interesantan amandman poslanika Andreja Kovačeva, koji se odnosi na potrebu otvaranja arhiva službe državne bezbjednosti.
–Evropski parlament smatra da transparentan odnos prema totalitarnoj prošlosti, uključujući i otvaranje arhiva tajnih službi, predstavlja korak ka daljoj demokratizaciji, odgovornosti i jačanju institucija – naveo je Kovačev u amandmanu na Tenokovu rezoluciju.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Grčke Nikos Andrulakis podnio je amandman u kome upozorava zvaničnu Podgoricu da postoji mogućnost blokade pregovora o pristupanju, odnosno aktiviranja klauzule balansa, ukoliko ne bude konkretnih i mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava.
–Crna Gora je prva zemlja koja je otvorila poglavlja 23 i 24 po novom pristupu jačanja vladavine prava u pristupnim pregovorima, a pregovarački okvir EU–Crna Gora predviđa takozvanu „klauzulu balansa”. Postizanje održivog napretka u reformama u vezi sa vladavinom prava, što je ranije moguće u procesu, ključno je za obezbjeđivanje ukupnog tempa pregovora o pristupanju – naveo je Andrulakis.
On je dostavio i amandman u kome je ukazao da se istrage o starim i novim slučajevima nasilja nad novinarima i medijima vode veoma sporo i bez pravosnažnih presuda.
–Crnogorske vlasti su dužne da otkriju odgovorne za te napade i stvore pozitivnu atmosferu za slobodno i nezavisno funkcionisanje medija – naglasio je Andrulakis.
Po pitanju slobode medija, amandmanom se oglasio i hrvatski parlamentarac Tonino Picula, koji je naglasio da su napadi na medije i dalje razlog za ozbiljnu zabrinutost, iako se njihov broj smanjio u poslednje vrijeme.
Poslanici Evropskog parlamenta Jozo Radoš, Ivo Vajgl, Ivan Jakovčić i Ilhan Kučuk naveli su u zajedničkom amandmanu da zakonske reforme u oblasti vladavine prava predstavljaju suštinu procesa evropskih integracija i da su osnovni uslov za napredak u pregovorima o pristupanju.
–Smatramo da politička volja ostaje ključna za postizanje i održavanje značajnog napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, što predstavlja ključni test za nezavisnost, efikasnost i profesionalnost pravosudnog sistema –istakli su Kučuk, Vajgl, Jakovčić i Radoš.
Po pitanju granica, slovački poslanik u EP Eduard Kukan podnio je i amandman kojim od Crne Gore traži da što prije riješi spor oko Sutorine. Takođe, on je pomenuo i sporove Crne Gore sa Hrvatskom, Srbijom i Kosovom.
Grupa parlamentaraca iz Hrvatske koju predvodi Andrej Plenković predala je amandman kojim traži od Crne Gore da riješi otvorena bilateralna pitanja sa susjedima što je ranije moguće u procesu pristupanja.
–Pozivamo Crnu Goru da na konstruktivan način i u dobrosusjedskom duhu u potpunosti poštuje odredbe o sukcesiji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), posebno u vezi sa vojnom imovinom – naveli su hrvatski poslanici.
Oni su predali i amandman u kojem od Crne Gore traže da pravično obešteti žrtve ratnih zločina.
Amandman poslanika iz Hrvatske Ivana Jakovčića odnosi se na pitanje Prevlake.
–Evropski parlament poziva na brzo sporazumno rješenje graničnog pitanja s Republikom Hrvatskom, a u slučaju nemogućnosti pronalaženja sporazumnog rješenja, poziva na rješavanje spora pred Međunarodnim sudom u Hagu, u skladu s pravilima i načelima međunarodnog prava. EP poziva da se do konačnog razgraničenja na moru stvore pretpostavke za neometano obavljanje privrednih aktivnosti radi poboljšanja životnog standarda građana – navodi se u amandmanu koji je podnio Jakovčić.
Spoljnopolitički komitet EP raspravljaće o Crnoj Gori i Tenokovoj rezoluciji 23. februara, a 24.februara biće utvrđen njen predlog. Plenum Evropskog parlamenta raspravljaće o rezoluciji 1.marta, kada će se i izjasniti o njoj. M.V.
Nema amandmana o Tačiju
Iako je bilo najavljeno, na Tenokov predlog rezolucije nije podnijet amandman kojim se osuđuje organizacija protesta zbog dolaska optuženog ratnog zločinca Hašima Tačija u Crnu Goru. Naime, opozcija je 16. januara organizovala protest u Podgorici zbog dolaska Hašima Tačija, koji je predstavljen kao „šef kosovske diplomatije”. Amandman na rezoluciju kojim će osuditi organizaciju tog skupa ranije je najavio britanski poslanik Ričadr Hovit, ali ga nije podnio.
Ispunite sve preporuke Komisije za novinare
I izvjestilac za Crnu Goru Čarls Tenok podnio je amandman na rezoluciju, u kojem je izrazio zabrinutost zbog pogoršanja stanja medijskih sloboda i „ciljanih incidenata” protiv novinara i imovine medija.
–Evropski parlament napominje da je Vlada osnovaal Komisiju za istrage o napadima na novinare i poziva nadležne organe da sprovedu sve njene preporuke – navodi se u Tenokovom amandmanu.